Borzan: Prijeti nam zdravstvena kriza radi otpornosti bakterija na antibiotike

U Hrvatskoj otpornost "zlatnog" stafilokoka na antibiotike 10-25%, E.coli 5-10%

Antibiotici su spasili milijune života i značajno produljili kvalitetu i prosječan životni vijek čovjeka. No, trend otpornosti bakterija na antibiotike je sve izraženiji i može se dogoditi da ti lijekovi u budućnosti postanu nedjelotvorni.

"Mi antibiotike uzimamo zdravo za gotovo, ali buduće generacije bi o njima mogli učiti kao o čudotvornom lijeku kojeg je naša generacija upropastila.  Bez njih medicina bi se vratila na razinu na kojoj je bila prije 70 godina, a rutinski medicinski zahvati i operacije bi postale visokorizične. Gotovo svaki odlazak na bolničko liječenje bio bi rizičan", kazala je  zastupnica  u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

Već sada od postoperativnih infekcija uzrokovanim otpornim bakterijama u europskim bolnicama godišnje umre 25 tisuća ljudi, dok se gospodarska šteta procjenjuje na 1.5 milijardi eura. Britanska vlada je provela studiju koja predviđa kako će do 2050. bakterije otporne na antibiotike biti odgovorne za više smrtnih ishoda nego rak i dijabetes.

Uzroci slabljenja učinkovitosti antibiotika su brojni. Od prekomjernog korištenja kod ljudi, do nepridržavanja doze i terapije, masovne upotrebe antibiotika u uzgoju stoke i proizvodnji hrane, ali i samog načina djelovanja antibiotika.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj je otpornost tzv. "zlatnog" stafilokoka (MRSA) na antibiotike treće generacije od 10 do 25 posto, dok je otpornost bakterije Escherichia coli od 5 do 10 posto.

Zajedno sa zastupnicama Simonom Bonafe i Miriam Dalli, Borzan je u siječnju uputila pismeno pitanje Europskoj komisiji u kojem su pitale što Komisija poduzima po pitanju sve veće otpornosti bakterija na antibiotike. Europski povjerenik za zdravstvo Vytenis Andriukaitis im je odgovorio kako je Komisija svjesna opasnosti po javno zdravstvo te je, između ostalog, predložila paket zakona koji će regulirati upotrebu antibiotika u poljoprivredi i stočarstvu.

EU je još 2006. zabranila upotrebu antibiotika kao sredstva za ubrzanje rasta stoke. No, neki uzgajivači su antibiotike jednostavno preimenovali u sredstvo za jačanje imuniteta te nastavili s tom praksom.

Novim zakonima Komisija predlaže da se najvažniji antibiotici proglase "rezerviranima" za ljudsku upotrebu te da se potpuno zabrani njihova upotreba na životinjama. Komisija također upozorava na sukob interesa kada veterinar i propisuje i prodaje antibiotike te predlaže da se takva praksa dokine. Odbor za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta trenutno raspravlja o predloženim mjerama. Odbor paralelno radi i na izvještaju o sigurnosti pacijenata u bolničkom liječenju koji se također bavi antimikrobijalnom otpornošću i na koji Borzan stavila amandmane o načinu nabave i upotrebe antibiotika.

"Ljudsko i životinjsko zdravlje su radi naših prehrambenih navika i intenzivnih metoda uzgoja sve povezaniji i zato se problem antibiotika mora  rješavati na više razina. Edukacija medicinskog osoblja i građana je ključna za rješenje ovog problema. Porazno je da prema istraživanjima 50 posto građana misli da antibiotici liječe virusne bolesti. Zato velik broj njih od liječnika traži  antibiotike za raznorazne bolesti na koje oni nemaju učinak," upozorila je Borzan.

 

Bruxelles, 17.04.2015.

Galerija